Poljoprivreda u Župi

Zajednička karakteristika poljoprivrednog zemljišta u Župi je što se javlja u malim kompleksima, parcele su razbijene u prostoru ili toliko usitnjene da to onemogućava stvaranje većih kompleksa i primjenu mehanizacije. Nešto značajniji kompleksi ravničarskog zemljišta nalaze se u posjedu zemljoradničke zadruge Župa. Prema podacima Župa raspolaže sledećim površinama izraženim u hektarima: oranica 4585, bašta 584, voćnjaci 103, livade 419, pašnjaci 651, šume 2059, neplodno zemljište 769.

Poljoprivreda je kroz vjekove bila glavna privredna grana ljudi ovoga kraja. Župa je poljoprivredno uvijek bila relativno dobro razvijeno područje. Zemljoradnja je bila razvijena, ali je primat uvijek imalo stočarstvo. Uzrok tome su velike površine pašnjaka na zaravnima u okolini Župe, a i u samoj Župi postoji veliki broj livada i pašnjaka. Uz obilje voda i plodne zemlje jasno je zašto je Župa bila, a i danas je značajno poljoprivredno središte u Crnoj Gori. Sve do 60-tih godina 20 vijeka stanovništvo se u Župi većinom bavilo poljoprivredom. Od 60-tih godina i razvoja industrije u Nikšiću i izgradnjom modernih saobraćajnica, većina stanovnika Župe se zaposlila u Nikšiću. Orijentišući se na rad u Nikšiću, poljoprivreda je postala dopunska aktivnost većine stanovništva.

Stočarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo i druge poljoprivredne grane su industrijalizacijom potisnute kao glavno zanimanje. Bogati župski katuni: Štitovo, Konjsko, Skladna, Luke, Bare, Krnovo i Lukavica danas su mjesta više turistički posjećena nego što služe za potrebe poljoprivrede. Tome je doprinijelo dijelom i otvaranje rudokopa za eksploataciju boksita, po čemu je Župa postala poznata i u svijetu. Ove aktivnosti su sa sobom Župi i Župljanima donijeli i brojne ekološke probleme.

Sela u Župi Nikšićkoj imaju svoje bliže i dalje katune. Stočari iz Morakova izdižu na Štitovo, Ćeranića goru i po Gradačkoj poljani, Vasiljevići oko Biočkog stana i na Lukavici, stočari iz Kuta imaju bliže katune na Kutskom brdu, a dalje na Barama Bojovića, stočari sa Zagrada i Oblatna imaju bliže katune iznad Bršna, a dalje na Zakraju, Vučju i Konjsku, stočari iz Dučica imaju bliže katune u Seocima, a dalje ispod Borovih brda i na Lukavicama, stočari iz Starog Sela bliže katune imaju Lazama i Ćelištima, a dalje na Lukavicama, stočari iz Jugovića imaju bliže katune na Lazama, a dalje u Zakrajima i Lukavicama, stočari iz Bjeloševine imaju katune na Lukavici.

Što se tiče razlike u stočarenju, koje je i danas karakteristično za ovaj kraj, je samo u tome što se danas ima manje stoke, katuna i koliba i što se ne izdiže u toku zime. Što se tiče najvišeg rasprostranjenja livada i pašnjaka ono je na zaravnima iznad 1200-1400m. Najveće zaravni su: Lukavica, Konjsko, Bare Bojovića, Luka Bojovića, Krnovo i Vučje.

U Župi djeluje i NVO ''Proizvodnja Zdrave Hrane'' koja radi na većem širenju organske poljoprivrede u župskom kraju.

U Župi radi poljoprivredna apoteka, u sklopu ZZ Župa, u kojoj se dio poljoprivrednika snabdijeva inputima za proizvodnju.

Otkup mlječnih proizvoda vrši za sada mljekara Nika i on je redovan, za razliku od isplate, što dovodi do dodatnog smanjivanja stočarske proizvodnje.

Stanje: Nepostojanje organizovanog otkupa, mala iskorišćenost poljoprivrednih površina, relativno mali broj seoskog stanovništva koji se bavi stočarstvom, zapušteni voćnjaci, loša infrastruktura, loša saradnja sa savjetodavnim službama, nizak nivo primjene novih znanja u poljoprivredi samo su neki od problema u razvoju poljoprivrede u Župi.

Web adresa ''NVO Proizvodnja Zdrave Hrane''

Dokumenta za preuzimanje

Poljoprivreda u Župi
Krnovo zove nove ratare
Krompir okupirao Krnovo
Zapis sa Krnova