Kulturno-istorijski spomenici u Župi

Župa ima više kulturno istorijskih spomenika koji u značajnoj mjeri mogu doprinijeti turističkoj promociji ovog kraja. Od mnogobrojnih najznačajniji su: Jerinin grad, Voltica, Manastir Sv. Luke, Nikšin kiljan, Mramor bana Ugrena, Nikšina ploča, spomenik palim borcima na Sutjesci,Crkva sv. Ilije na Lukavici i župske nekropole.

Jerinin grad vrh strane

Jerinin grad se nalazi iznad sela Morakova. Kod stanovnika Župe postoji legenda da je ovaj grad podigla Jerina, žena srpskog despota Đurđa Brankovića-Smederevca. Legenda je zasnovana na činjenici da se za mnoge porušene gradove smatra da su građevine Đurove Jerine, ili kako je narod nazivao, Prokleta Jerina. Utvrđenja-gradovi su zidani većinom kulukom a njihova izgradnja trajala je i po nekoliko godina.
Međutim ova legenda se ne temelji na istorijskim izvorima. Pouzdano se zna da Župom nikada nijesu vladali srpski despoti. Zna se da je granica između srpske države i Hercegovine išla preko Krnova tako da je Župa pripadala Hercegovini. Bila je u sastavu države Sandalja Hranića početkom 15. vijeka, tačnije 1411. godine. Tako da je ovaj grad nazvan Susjed a podigao ga je vojvoda Hripac, koji je bio u službi Sandalja Hranića, gospodara Huma i Hercegovine. U ovom gradu bila je smještena stalna posada, u prvom redu namijenjena čuvanju granica od upada srpske vojske.
Nekadašnji Vukcicev grad Susjed (danas poznat kao Jerinin grad). pominje se 1444 godine u prvoj povelji Alfonsa Herceg Stjepanu . Ovaj grad neko vrijeme držao je Hercegov sin Vladislav. Susjed je štitio istočne granice Hercegovih posjeda i trgovačke karavane koji su se kretali od Dubrovnika, Kotora, preko Onogošta i Morače do Brskova u unutrašnjost Srbije, grad se nalazi na brdu iznad Župe, nepristupačan je jer su stijene na tom djelu brda skoro vertikalne, ka jugu teče potok Susjed, zidovi grada su zidani pravilno od lomljenog kamena i pritesanog kamena u malteru. U podnožju grad ima izvorske vode. Grad ima sve odlike srednjevjekovnih tvrđava, kako po obliku tako i po stilu i načinu gradnje.
Dr Miloš Vuković u djelu ''Jugoistočna granica srednjevjekovne Hercegovine'' tvrdi da se naziv Susjed ne odnosi na utvrđenje u selu Gornje Morakovo u Župi, već na utvrđenje koje se nalazilo u brdu Gradina.
Stanje: Spomenik je prepušten zubu vremena i u izuzetno je lošem stanju.

Voltica vrh strane

Voltica je karaula-tvrđava koja se nalazi u Starom Selu a podignuta je u doba vladavine knjaza Danila Petrovića 1854. godine. Ovaj izuzetni kulturni spomenik ima karakterističan stil gradnje na ’’volat’’. Odlikuje se debelim zidovima i obiljem puškarnica.
Poznato je zalaganje knjaza Danila kod francuskog cara Napoleona za dalju sudbinu Crne Gore, to jest njenih granica. Knjaz je uspio da kod kapetana Mušovića izdejstvuje da se u Župi sazida karaula koja bi služila za pregovore sa Turcima i slično. Poslije čuvene Grahovske bitke 1858. godine, kojom su Crnogorci zadivili čitavu Evropu, zapadne sile su se zainteresovale za Crnu Goru.
Kula, odnosno tvrđava, imala je dva topa i posadu od 20 vojnika. Bila je aktivna do 1880. godine, a nakon toga ju je kralj Nikola poklonio porodici Stojanović, koja je i danas dijelom koristi. Zidana je od poluobličastog kamena i oblutaka. Finiji komadi ugrađeni su u vratne otvore, puškarnice i uglove objekta. Pravougaonog je oblika sa dvije okrugle kule, ima prizemlje i sprat.
Iduće 1859. godine došlo je do konačnog razgraničenja između Crne Gore i Turske. Turski predstavnik Ali-paša branio je gledište da Župa treba da ostane i dalje u sastavu turske države. Razlog je bio jednostavan. Župa je bogat ratarsko-stočarski kraj a nalazila se u blizini Nikšića.
Međutim, u razgraničenju, da Župa pripadne Crnoj Gori, sudbonosnu ulogu odigrala je karaula Voltica. Francuski i engleski predstavnici podržali su zahtjev crnogorskog predstavnika, da se kuća ne može graditi na tuđem zemljištu. Tako je 1859. godine Župa Nikšićka zvanično ušla u sastav Crne Gore, iako se zna da je ona ranije bila oslobođena od Turaka (1853. godine)
Tek 1962. godine, iseljeni su iz nje stanari i Voltica je renovirana i stavljena pod zaštitu države.
Stanje: Neposredna okolina i unutrašnjost kule su veoma zapušteni. Došlo je do odronjavanja velikog dijela gornjih spratova kule. Iako je pod zaštitom države spomenik je prepušten samom sebi.

Župski manastir Sv. Luke vrh strane

O njegovom postanku postoje dvije priče. Jedna je ona da ga je zidao narod krajem 15 v., a druga da su ga zidali Nemanjići kad i Morački manastir u 13 v. Manastir je zidao poznati neimar toga vremena, Rade Neimar. Po završetku manastira, Rade Neimar je umro a njegov grob se nalazi u liverovićkom groblju čija je nadgrobna ploča prenijeta u zavičajni muzej u Nikšiću.
Zbog čestih napada neprijateljskih vojski i oštećenja od survavanja kamenih gromada sa obližnjeg brda Gradine, manastir je iz mjesta Orašje prenesen na lijevu obalu Gračanice. Da bi se mogla davati bolja odbrana kasnije je oko njega podignuta kamena ograda.
Manastir je bio mjesto nekih značajnih istorijskih događaja za Župu.
Kod župskog manastira 1819. godine arhimadrit Aksentije Šundić podigao je jednu veću zgradu koja je služila za potrebe plemena, a u kojoj je 1871. godine otvorena prva škola u Župi.
Župski manastir i podignuta zgrada služili su kao centralna bolnica za teže ranjenike iz bitke na Vučjem dolu 1876. godine.

Nikšin kiljan vrh strane

Po povratku iz Rovaca, gdje je bio u posjeti kod svoga sina Gojaka, Nikša, rodonačelnik plemena Nikšići, je ubijen na mjestu zvanom Mala Lukavica. Tu se i danas nalazi obilježje u vidu kamene ploče. Na ovom mjestu na Ilin dan 2. avgusta se okupljaju stanovnici Župe, Rovaca, Morače, Uskoka, Drobnjaka i drugih plemena. Pored igre i pjesme vrše se pojedinačna takmičenja u skoku, bacanju kamena, konjskim trkama i slično. Nikšino tijelo je prihvaćeno i sahranjeno u selu Zagradu, gdje mu se i danas nalazi nadgrobna ploča.

Grob-mramor bana Ugrena vrh strane

Grob-mramor bana Ugrena se nalazi u selu Liverovićima. To je prilično veliki otesan kamen, bez natpisa. Poznato je da su Nikšićem i okolinom vladali, prije doseljenja plemena Nikšići, starosjedioci Ugrinovići, iz čije loze potiče i ban Ugren. U njegovoj službi bio je rodonačelnik plemena Nikšići Nikša, koji je bana Ugrena pomagao u borbama protivu vojske Balše Zećanina. U to vrijeme je u Župi u Miolju Polju živio jedan od najbogatijih ljudi u ovom kraju Petar Veljaja. Petar je bio veliki prijatelj bana Ugrena i oni su se često posjećivali. Jednom prilikom kada se vraćao od svog prijatelja, bana Ugrena sačekaju na osnovu dogovora sa svojim ocem, Nikšini sinovi i ubiju ga u današnjem selu Liverovićima. Bana Ugrena je naslijedio i uzeo upravu Nikša sa sinovima.

Nikšina ploča vrh strane

Nikšina ploča se nalazi u Župi, u selu Zagradu gdje se najprije naselio rodonačelnik plemena Nikšići Nikša. Pleme Nikšići doselili su se u 14. vijeku iz mjesta Krtoli, koje se nalazi u Boki kotorskoj. Po povratku iz Rovaca, gdje je bio u posjeti kod svoga sina Gojaka, Nikša je ubijen na mjestu zvanom Mala Lukavica. Tu se i danas nalazi obilježje u vidu kamene ploče. Na ovom mjestu na Ilin dan 2. avgusta se okupljaju stanovnici Župe, Rovaca, Morače, Uskoka, Drobnjaka i drugih plemena. Pored igre i pjesme vrše se pojedinačna takmičenja u skoku, bacanju kamena, konjskim trkama i slično. Nikšino tijelo je prihvaćeno i sahranjeno u selu Zagradu, gdje mu se i danas nalazi nadgrobna ploča.

Crkva Sv. Ilije vrh strane

Godine 2007. prilozima zbratimljenih plemena Župe, Rovaca, Morače, Pipera i Zagarača podignuta crkva Sv. Ilije na Lukavici pored Nikšinog kiljana.

Spomenik poginulim borcima vrh strane

Spomenik borcima V proleterske brigade poginulim na Sutjesci 1942. godine

Župske nekropole vrh strane

- Zagrad (Župa) Nadgrobne ploče
- Miolje polje (Župa) Stećci
- Carine (Župa) Kameni nadgrobni biljezi

Stanje: Svi kulturno istorijski spomenici, izuzev Župskog manastira i nedavno sagrađene Crkve sv. Ilije, koji su svjedočanstvo istorije Župe, su u izuzetno lošem stanju. Nebriga Župljana i nadležnih državnih institucija, kao i turistička neiskorišćenost ovih spomenika svakodnevno vode njihovom daljem zapuštanju.

Spomenici kulture u Župi Nikšićkoj 1/4-You tube
Spomenici kulture u Župi Nikšićkoj 2/4-You tube
Spomenici kulture u Župi Nikšićkoj 3/4-You tube
Spomenici kulture u Župi Nikšićkoj 4/4-You tube